FOTO Nadbiskup na palaču potrošio 50 milijuna kuna. Zavirite u Srakićeve NOVE DVORE u središtu Osijeka
Novi uredi prostiru se na 5000 četvornih metara. Svi biskupi koji su posjećivali urede ostali su zadivljeni raskoši
OSIJEK - Gradnja velebnog kompleksa Vikarijata Đakovačko-osječke nadbiskupiju, u središtu Osijeka, pri samom je kraju. No već sada pretjerana raskoš i luksuz vidljivi su na svakom koraku.
Zgrada nekadašnje Plućne bolnice u Strossmayerovoj ulici, samo nekoliko stotina metara od središnjeg gradskog trga - koja
je Crkvi ustupljena u zamjenu za povrat oduzete joj imovine , s dograđenim aneksom, sve zajedno na gotovo 5000 četvornih metara - pretvorena je u reprezentativni objekt, kakvog se ne bi postidjeli ni arapski šeici.
Podovi s posebno izrađenim parketom od kuhanog bagrema presijavaju se poput stakla, a postavljeni su tako da čine pravo umjetničko djelo. Tapete u svim prostorijama na katu najbolje su kvalitete, kupaonice su opremljene sanitarijama od vrhunskog porculana i kaljenog stakla, a slavine su s elementima pozlate.
Stropove krase raskošni lusteri, a kako se budući stanari i gosti ne bi morali penjati stepenicama, u zgradu je ugrađen lift koji vodi do prvog, jedinog kata.
Rezali cijelu zimu
Ništa manje raskošno nije ni prizemlje. Pločice u dugom hodniku, na osobit zahtjev
nadbiskupa Marina Srakića, posebno su rezane pa je od njihove standardne veličine 60x60 centimetara dobiveno devet komada dimenzija 20x20 cm, kako bi njihovo postavljanje dalo zanimljivu ornamentiku.
Taj zahtjevni posao, jer pločice su se morale rezati tzv. vodenom pilom, trajao je cijelu zimu. Nadbiskup Srakić nije bio zadovoljan ni postavljenim tapetama, koje su po zamisli projektanta trebale ići osamdesetak centimetara do stropa. Tako zalijepljene tapete skinute su i postavljene su nove, u cijeloj visini zida, od poda do stropa.
Stepenište je također raskošno izvedeno. Masivni rukohvati izrađeni su od hrastovine, a stepenice popločane pečenim granitom i mramorom.
Dvostruki prozori posebno su izrađeni od kvalitetnog drva i primjereno zaštićeni. Cjelokupni prostor Vikarijata ima centralizirano hlađenje s ispušnim jedinicama na stropu, a objekt je u potpunosti pokriven protupožarnim senzorima. Grijanje je također centralno.
Zadivljeni biskupi
Osobito raskošan ured je onaj u kojem će stolovati predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskup
Marin Srakić. Uz budući Srakićev ured je i privatna kupaonica obložena ružičastom keramikom i bijelim sanitarijama, te namještajem od tamnog masivnog drva. Tijekom gradnje Vikarijata, koja traje već više od tri godine, gradilište je posjetilo nekoliko hrvatskih biskupa i svi su - kako se može čuti - ostali zadivljeni kvalitetom radova i raskoši.
Kada je počela obnova i dogradnja, govorilo se da će radovi stajati oko 35 milijuna kuna. No, prema procjeni građevinskog stručnjaka koji je nedavno obišao gotovo završene prostore Vikarijata, vrijednost posla daleko je premašila taj iznos i približila se svoti od pedesetak milijuna kuna.
FOTO GALERIJA:
http://www.jutarnji.hr/srakicevi-dvori--nadbiskup-na-palacu-potrosio-50-milijuna-kuna/978937/www.jutarnji.hr/978950
Izvor
jutarnji.hr
FOTO: Crkva će izgraditi nebodere na Trnju!
Zagrebačka nadbiskupija ozbiljno se baca u biznis i to graditeljski! Traže ulagača za gigantski stambeno-poslovni kompleks s fitness centrima, podzemnom garažom, bankama, salonima za uljepšavanje, trgovinama, dva poslovna tornja...
Crkva traži investitora u projekt kojii planiraju utjeloviti u Strojarskoj ulici na zagrebačkom Trnju, gdje Zagrebačka nadbiskupija ima zemljište!
Zemljištem se trenutno koristi Zagrebparking za privremeno skladištenje žrtava "pauka", nakon što se domognu lokacijske dozvole, nadaju se da će i novac biti spreman.
"Sada tražimo najboljeg ulagača koji će nam dati najbolju godišnju rentu. Tim novcem financirali bismo rad Katoličkog sveučilišta", kazao je za prvi broj lista
Večernji list City Mijo Gabrić, glavni blagajnik Kaptola.
(Cijenu) ćemo znati tek kad bude gotova lokacijska dozvola, a kad će to biti, to samo dragi Bog može znati!
Vidikovac, fitness centri, galerije...
Na natječaju za idejno rješenje pobijedio je arhitektonski studio Proarh iz Zagreba. Prema tom projektu, na zemljištu će se uzdići dva nebodera - jedan od 25 i jedan od 13 katova te dvije stambene zgrade ispred kojih će biti park. Na ovom većem bi trebao biti vidikovac s pogledom na zagrebačku panoramu.
Poslovni prostori namijenjeni su fitness centrima, bankama, salonima za uljepšavanje, trgovinama, dječjim igraonicama, knjižnici, galeriji...
Predviđena je i gradnja podzemne garaže. Stanovi bi, prema projektu, trebali varirati od jedne i pol sobe do petsoba.
Kol'ko para? Bog zna
Koliko će to sve koštati, ne znaju ni na Kaptolu.
"To ćemo znati tek kad bude gotova lokacijska dozvola, a kad će to biti, to samo dragi Bog može znati!", kaže Gabrić.
Foto: VladaRH VLADA Jadranke Kosor ponovno je posegnula mimo planova u državni proračun kako bi s Kaptolom isfinancirala obnovu župne kuće i jedne crkve na zadarskom području. Samo ove godine, kako doznajemo uz obveznih 350 milijuna kuna koliko je iz proračuna dano za Crkvu tu je i dodatnih 80 milijuna za obnovu pojedinih crkvenih objekata koju daju pojedina ministarstva, te još više desetaka milijuna kuna iz proračuna lokalnih uprava i samouprava.
Konkretno jučer je potpisan ugovor o obnovi župne crkvu Sv. Paškvala u župi Tinj u biogradskom zaleđu koju je srpski agresor minirao 1993. godine kao i projekt obnove župne kuće u Pakoštanima. Tako je u Ordinarijatu u Zadru, potpisan ugovor o sufinanciranju između predstavnika Kaptola i Vlade RH, a prvi ugovor je vrijedan 200 tisuća kuna a drugi 150 tisuća kuna.
"Vlada RH godišnje preko nadležnih ministarstava ulaže između 60 i 80 milijuna kuna u obnovu crkvi, a jedan od najvećih projekata bila je crkva u Voćinu", rekao je predstavnik Vlade Karlo Gjurašić, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Izvor:
Index.hr
Kosor Crkvi daje 7,78 mil. kn uoči krize s Vatikanom!
Na zatvorenoj sjednici Vlada je donijela odluku kojom na teret proračunske zalihe Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, za refundiranje dijela troškova posjeta Svetog Oca Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj.
Vlada Crkvi za dolazak Pape daje 7,78 milijuna kuna, dok je Hrvatskom Caritasu odobreno milijun kuna za pružanje humanitarne pomoći RH stanovništvu na jugu Afrike.
Na zatvorenoj sjednici Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku kojom ''na teret proračunske zalihe Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, za refundiranje dijela troškova posjeta Svetog Oca Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj, odobrava 7.782.254,60 kuna'', priopćeno je iz Vlade.
Podsjetimo, ovakva odluka donesena je usred krize s Vatikanom oko zemljišta župe Dajla, koje je papina komisija odlučila dati talijanskim benediktincima.
Izvor
Net.hr
Osimski sporazumi su nedodirljivi! – uskliknula je to javno, nakon sastanka s porečko-pulskim biskupom Ivanom Milovanom, hrvatska premijerka Jadranka Kosor. I živa je šteta što je nitko od novinara nije upitao jesu li za nju nedodirljivi i sporazumi što ih je Republika Hrvatska potpisala sa Svetom Stolicom. Jer bi nakon njezina očekivano potvrdnoga i jednako kliktavoga odgovora postalo jasno da je nedodirljiv samo nesporazum između sporazuma osimskih i sporazuma vatikansko-zagrebačkih. Postalo bi to valjda jasno i onima kojima čvrsta vjera i tvrdo domoljublje nisu dopuštali da shvate kako se onaj tko je u ime Republike Hrvatske potpisao ugovore sa Svetom Stolicom istim potezom pera popišao na Osimske sporazume.
A taj je, nazovimo ga tako, Jure Radić s blagoslovom Hrvatskoga sabora potpisao kako se Republika Hrvatska »u želji da financiranje Katoličke Crkve bude uređeno na suvremen i djelotvoran način, u skladu s demokratskim društvenim ustrojem, obvezuje da će: a) Katoličkoj Crkvi vratiti imovinu koja joj je oduzeta u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a koju je moguće vratiti prema zakonskim odredbama; b) naći odgovarajuću zamjenu za dio dobara, koji nije moguće vratiti; c) isplaćivati pravnim osobama Katoličke Crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja neće biti vraćena«. I budući da su ti od Jure Radića potpisani a), b) i c) za Svetu Crkvu Katoličku isto što i Otac, Sin i Duh Sveti, ona koristi svoje stečeno pravo da do neba i do Zagreba vapi: »Daj nam danas! Daj nam danas!«
I da biskupu Ivanu Milovanu na Radio-Mariji naruči pjesmu: »Milo-Milo-Milovane, imaš Crkva, nemaš dom«.
Možda ta pjesma biskupa porečko-pulskoga podsjeti da se nije pobunio kada je Republika Hrvatska Crkvi vratila – a zapravo darovala – oduzetu i otplaćenu imovinu u Dajli, pa da je em smiješno em kasno da se buni sada kada Sveta Stolica taj svoj već unovčeni posjed otima njegovoj biskupiji i redistribuira ga talijanskim benediktincima. A možda sve to podsjeti i Republiku Hrvatsku – ako uopće ima koga – da ne može koristiti pravo gospodarenja onim što su njezini bigotni vladari prepustili na upravljanje vatikanskim lukavcima. I može se ona jadna – ako je uopće ima – sada osjećati prevarenom i prodanom, ali je licemjerno da se zbog toga žali građanima svojim kojima je radila uglavnom ono isto što i Vatikan njoj: varala ih i prodavala.
Na tom se vašaru licemjerja banskodvorska garnitura grčevito bori da očuva svoje teško stečeno počasno mjesto pred naletima ovdašnjih katoličkih velikodostojnika. A oni pak s jednakom uvjerljivošću zagovaraju i hrvatsko crkveno pravo na Dajlu i brane ugroženo pravo »značajnog dijela fertilnog kontingenta žena« na neradnu nedjelju koja je – kako galame s Kaptola – izmjenama i dopunama Zakona o trgovini »izručena na milost i nemilost trgovačkim lancima« i što, po biskupskom tumačenju, predstavlja »tihi državni udar«.
Ali misli li još itko da će država – koja je paktirajući s Vatikanom udarila samu sebe i zagropala se u crkvene trgovačke lance – biskupima reći ono što ih spada? I vjeruje li itko da je Jadranku Kosor – ženu, majku, Hrvaticu i katolkinju – uvrijedilo kaptolsko svođenje žena na »fertilni kontingent«?
Piše PREDRAG LUCIĆ
Budući da istarski biskup mons. Ivan Milovan nije htio potpisati odluku o vraćanju zemljišta vrijednog 30 milijuna eura talijanskim benediktincima, papa Benedikt XVI. ga je suspendirao na jednu minutu i upravljanje dao jednom španjolskom biskupu.
Porečko-pulskom biskupu mons.
Ivanu Milovanu prijeti deložacija iz njegove rezidencije u Poreču, a deložirat će ga, ni više ni manje, nego sam Vatikan. Tu gotovo nevjerojatnu informaciju objavio je središnji
Dnevnik HTV-a, kao epilog zamršene priče o vlasništvu nad nekadašnjim benediktinskim samostanom Dajla u Istri, kojega je oduzela komunistička vlast, nakon čega su benediktinci odselili u Italiju.
Jednominutna suspenzija
Benediktincima je, tvrdi se, isplaćena odšteta za oduzeto zemljište, koje je kasnije vraćeno u povratu imovine Porečko-pulskoj biskupiji. No, talijanskim benediktincima to nije bilo dovoljno, pa su podigli tužbu na hrvatskom sudu i izgubili parnicu.
Nakon toga, objašnjava vlč.
Ilija Jakovljević, kancelar biskupije, papa
Benedikt XVI. formira posebnu komisiju koja treba riješiti spor između benediktinaca i Katoličke crkve u Hrvatskoj, koja ignorira odluku hrvatskog suda i vraća zemlju talijanskim benediktincima, koji sada od Porečko-pulske biskupije potražuju četiri milijuna eura.
Budući da istarski biskup mons. Milovan nije htio potpisati takvu odluku, kako javlja HTV, papa Benedikt XVI. suspendira ga na jednu minutu i upravljanje daje jednom španjolskom biskupu koji potpisuje odluku da se benediktincima mora vratiti sporna zemlja. Navodno je u toj komisiji bio i kardinal
Josip Bozanić, od kojega HBK traži da Vatikan odgovori od takve odluke.
'Ne razumijemo zašto je to učinjeno'
''Nama je to neshvatljivo i nerazumljivo zašto je to učinjeno. Zašto je mimoišao hrvatske zakone i apele biskupije i biskupa'', rekao je vlč. Jakovljević.
Provede li se ta odluka, biskupija istarska, praktički je pred bankrotom, objasnio je kancelar Jakovljević, koji je rekao da je Porečko-pulska biskupija sve prijavila DORH-u, jer je novac benediktincima trebao biti isplaćen preko njihove filijale u Puli, ali na njihov račun u Njemačkoj, što, tvrdi Jakovljević, miriše na ''pranje novca''.
Samostan uz more i golemi komad zemlje na tržištu vrijede oko 30 milijuna eura.
'Papa je narušio suverenitet Republike Hrvatske'
Biskupiju Porečko-Pulsku u ovom sporu zastupa odvjetničko društvo Čerin-Čohilj-Rovis. Odvjetnik Bruno Čohilj za Novi list je komentirao kako se ovo događa prvi put u povijesti i da je to pravni presedan koji će pokušati poništiti sudskim putem.
"Po ovoj odluci, sve što je nekada bilo u vlasništvu stranaca, može im se na isti način vratiti. Sveti Otac je primijenio kanonsko pravo čime je narušio državni suverenitet Republike Hrvatske", kazao je Čohilj.
Zgrada Hrvatske biskupske konferencije na Ksaveru, u koju bi uskoro trebale useliti sve službe HBK-a, Hrvatski katolički radio te Informativna katolička agencija, prolazi kroz završno lickanje. O neobičnom i skupom pročelju od oniksa već se govorilo, no cijena cijelog projekta bila je nepoznata - dosad
Svima onima koji su se pitali koliko je Kaptol u recesijsko vrijeme izdvojio za zgradu koju osim famozne fasade krase i panoramski lift te poseban sustav hlađenja i grijanja, Vjekoslav Huzjak,
biskup bjelovarsko-križevački, dao je odgovor.
'1.500 eura po kvadratu, što je niža cijena kvadrata stana u Zagrebu', rekao je biskup Huzjak za 'Dnevnik 3' HTV-a. A kvadrata je 11 tisuća. Zgrada HBK je stoga koštala ukupno nevjerojatnih 16 i pol milijuna eura.
Biskup kaže kako se Crkva u Hrvata za gradnju ovakve zgrade spremala još od 1985. godine te polako zatvarala financijsku konstrukciju pri čemu je, pojašnjava, znatno pomogla Talijanska biskupska konferencija, ali i sve hrvatske biskupije, od kojih mnoge jedva financijski spajaju kraj s krajem.
Na pitanje novinara je li se taj novac, pogotovo u vrijeme recesije, mogao bolje iskoristiti, biskup kaže kako su u izgradnji sudjelovale isključivo hrvatske tvrtke, a zgrada je opremljena kamenom i namještajem hrvatskih proizvođača. 'Gotovo dvije tisuće radnika prošlo je kroz zgradu', rekao je Huzjak te dodao kako su se na taj način sačuvala mnoga radna mjesta.
Sporna fasada od oniksa, koja je prema pisanju Nacionala koštala 1,2 milijuna eura, nije zapravo od oniksa već od stakla, pojasnio je arhitekt Nenad Fabijanić za HTV. Rekao je da je riječ o staklenim pločama u koje je umetnut tanak sloj oniksa, i to ne skupocjenog, kako pišu mediji, već običnog, koji za razliku od crnog oniksa nije poludragi kamen.
A htjeli su biti skromniji...
'Morali smo sva tijela HBK-a okupiti na jednom mjestu jer je to bilo najekonomičnije rješenje. Osobno sam bio za to da zgrada bude jednostavnija, ali postojale su urbanističke i arhitektonske uvjetovanosti koje se nije moglo izbjeći. Napisi u medijima o troškovima izgradnje nisu točni, oni su puno manji', rekao je nedavno kardinal Josip Bozanić. Ipak, s cijenom od 16 i pol milijuna eura za zgradu morat će se složiti, jer nju nisu izmislili mediji, već ju je naveo biskup Huzjak.
Panoramski liftovi, iznimno skup sustav grijanja i fasada od poludragog kamena, dio je onoga što je 'utkano' u novu zgradu Hrvatske biskupske konferencije. Samo izrada fasade od oniksa stoji 2.000 eura po četvornom metru. A kriza je, braćo i sestre.
Uoči dolaska pape Benedikta XVI. veliki skandal potresa Katoličku crkvu. Štoviše, vezan je uz posjet jer su neki svećenici upozorili na mogućnost da bi papa Benedikt XVI. mogao biti neugodno iznenađen ako ga domaćini odvedu da pogleda velebnu novu zgradu Hrvatske biskupske konferencije, koja se još gradi, ali bi trebala biti gotova do papina posjeta.
Problem svećenici vide u ogromnoj količini novca koja je utrošena u to zdanje u vrijeme gospodarske krize. Iznimno skup sustav grijanja, specijalni panoramski liftovi i skupocjeni kamen kojim je zgrada opločena, samo su dio onoga na što je novac utrošen. K tome se projekt arhitekta Nenada Fabijanića stalno mijenja. Nacional piše da se čini kako se u gradnji krši i zakon, pa su zbog toga donedavni nadzornici radova napustili taj projekt.
Biskupi brinu o estetici
Zgrada HBK velika je 6 tisuća četvornih metara, u nju se trebaju smjestiti sva tijela HBK i njeno tajništvo, uključujući Iku, Tiskovni ured, Hrvatski katolički radio, Nacionalni katehetski ured, Hrvatski Caritas. Objekt bi trebao uključivati kapelice, dvorane za sjednice, apartmane za biskupe i drugo. Iako se neko vrijeme razmatralo konzerviranje radova zbog krize, ipak su nastavljeni, što je dovelo i do podjele crkvenih dužnosnika.
Jedan dio njih tako smatra da je posve neprimjereno da se pročelje fasade tog objekta štiti tzv. blendom od poludragog kamena oniksa. Riječ je zapravo o zaklonu pročelja fasade kroz koji bi se trebala prelamati Sunčeva svjetlost i koji kod zgrade Hrvatske biskupske konferencije ima pretežno estetsku funkciju. Problem je u toj priči to što izrada blende od poludragog kamena oniksa, uključujući i čeličnu potkonstrukciju, stoji 2.000 eura po četvornom metru.
Kamenčići od 1,2 milijuna eura
Nacional, pak, piše kako izvori upućeni u zbivanja na gradilištu tvrde da je u tzv. blendu fasade ugrađeno ukupno 600 četvornih metara oniksa te da samo taj građevinski zahvat stoji 1,2 milijuna eura. Blenda se sastoji od odvojenih kamenih ploča oniksa, od kojih svaka ima oko 3 četvorna metra, debela je oko 4 milimetra i izrađena je od jednog komada tog poludragog kamena, a nalazi se smještena između dva komada stakla. No, jedan dio tih ploča je popucao, što stvara dodatni problem. K tome je, prema mišljenju nekih crkvenih dužnosnika, sve moglo proći s manje ulaganja.
Naime, iz građevinskog miljea pojašnjavaju da na standardnim stambenim objektima cijena četvornog metra fasade može iznositi oko 60 eura, a da se za stotinjak eura može dobiti kvalitetnija fasada. U slučaju da se fasada na stambenim objektima oblikuje i kombinira od skupljih materijala, poput stakla, kamena i aluminija, cijena bi mogla iznositi maksimalno tisuću eura po četvornom metru. Prema tvrdnjama iz crkvenih krugova, i ta je cijena dvostruko jeftinija od one koja je dogovorena za gradnju pročelja fasade zgrade Hrvatske biskupske konferencije.
Biskupska zgrada: Spomenik ljudske gluposti nije mjesto za druženje vjernika
U VRIJEME kada katolički vjernici zbog ekonomske krize prolaze kroz svoje možda najteže razdoblje od hrvatske neovisnosti, majka Crkva gradi velebno skupocjeno zdanje - novu zgradu Hrvatske biskupske konferencije.
Prema pisanju tjednika Nacional, zgrada koja je još uvijek u izgradnji, opločena je specijalnim skupocjenim kamenom te su u nju ugrađeni specijalni panoramski liftovi i iznimno skup sustav grijanja. Tjednik piše i kako se prvotni projekt arhitekta Nenada Fabijanića stalno mijenja te da se čini da se u gradnji krši i zakon, pa su zbog toga donedavni nadzornici radova napustili taj projekt. Zgrada je velika šest tisuća četvornih metara, a gradnja je započela u rujnu 2008.
Fasada od poludragog kamenja
Izvori bliski Crkvi za Nacional su kazali da zgrada Hrvatske biskupske konferencije ne bi trebala dobiti uporabnu dozvolu jer se već mjesecima krši arhitektonski projekt poznatog hrvatskog arhitekta Nenada Fabijanića. Jedan dio crkvenih dužnosnika smatra da je posve neprimjereno da se pročelje fasade tog objekta štiti tzv. blendom od poludragog kamena oniksa.
Oniks je u antičkom dobu spadao u najvažniji nakit i ljekovito kamenje. Blenda je zapravo zaklon pročelja fasade kroz koji bi se trebala prelamati Sunčeva svjetlost i koji kod zgrade Hrvatske biskupske konferencije ima pretežno estetsku funkciju. Izrada blende od poludragog kamena oniksa stoji 2000 eura po četvornom metru. U tu je cijenu uključena i čelična potkonstrukcija. Upućeni izvori ispričali su Nacionalu da se tzv. blenda fasade sastoji od ukupno 600 četvornih metara oniksa i da samo taj građevinski zahvat stoji 1,2 milijuna eura.
Panoramski liftovi Spomenuta zaštitna blenda radi se od odvojenih kamenih ploča oniksa. Svaka od tih kamenih ploča ima oko 3 četvorna metra, debela je oko 4 milimetra i izrađena je od jednog komada tog poludragog kamena, a nalazi se smještena između dva komada stakla. No, dobar dio tih kamenih ploča već sada popucao, pa se postavlja pitanje tko bi za to trebao odgovarati.
Isti izvori tvrde da se unutar zgrade nalaze i panoramski liftovi. Svaki od njih navodno je napravljen od kroma i kaljenog neprobojnog stakla.
Prema mišljenju nekih crkvenih dužnosnika, sve je moglo proći s manje ulaganja. Usporedbe radi, na standardnim stambenim objektima cijena četvornog metra fasade može iznositi oko 60 eura po četvornom metru.
Don Ivan Grubišić: Ovo je nacionalna sramota "Mislim da je ovo još jedna nacionalna sramota", kazao je za Index.hr don Ivan Grubišić komentirajući izgradnju velebnog i skupocjenog zdanja HBK. "Nacionalna sramota i neosjetljivost za socijalna pitanja. Ovdje se radi o novcu iz proračuna koji se otkida od usta građana. A oni to troše na spomenike ljudske gluposti", oštro je komentirao don Ivan Grubišić, svećenik i sociolog bez dlake na jeziku.
Don Grubišić nije protiv gradnje crkvenih zgrada, ali, kako je kazao, "kao prikladna mjesta za druženje vjernika". "Treba graditi skromne crkve, u kršćanskom duhu, a ne velike crkve i spomenike. Jer doći će vrijeme kada će, uslijed sekularizma, one uglavnom biti prazne", kaže nam don Grubišić i zaključuje: "Crkva je tu da služi narodu, a ne oni Crkvi. To je Isus rekao i Crkva je, po mom mišljenju i po evanđelju, zato poslana".
Crkvi se daje sve više novca, a socijali i kulturi sve manje
Vlada Jadranke Kosor, a prije nje Vlada Ive Sanadera uvijek je izdašno financijski pomagala Kaptol, tako da su godišnji iznosi koji su odlazili Katoličkoj crkvi bili primjerice veći od onog što je iz državne kase dobivala kultura odnosno kazalište, knjižnice, audio-vizualni mediji i ostali vidovi kulture. Iznos davanja Crkvi tri puta je veći od primjerice godišnjeg iznosa koji se daje za socijalnu skrb.
Ove godine iz proračuna je predviđeno 270 milijuna kuna za Crkvu iz državnog budžeta, što je za nekoliko milijuna kuna više nego u 2010. godini. Prema dostupnim podacima država je dala Katoličkoj crkvi 251 milijun kuna u 2009. godini, a godinu kasnije u 2010. godini isplaćeno joj 266 milijuna kuna. Vlada Jadranke Kosor u projekciji proračuna za 2012. godinu za Crkvu bi izdvojila 276 milijuna kuna a za 2013. godinu rekordnih 284. milijuna kuna.
Računi idu dragom Bogu? No, prava je istina kako ovo nije jedini iznos kojeg Crkva dobije iz državne kase jer mnoga ministarstva kao i lokalne uprave i samouprave dodatno financiraju Crkvu kroz novčane priloge te sponzorirajući događaje ili određene građevinske zahvate na sakralnim objektima. Crkva nikada nije nikome podnosila financijske račune pa nikome zapravo nije jasno kako se i na koji način trošio državni novac.
Primjerice ove godine, mimo 270 milijuna kuna, država će Crkvi dati dodatnih 5,5 milijuna kuna kao naknadu za oduzetu imovinu.
LUKSUZNA PALAČA U OČEKIVANJU DOLASKA PAPE BENEDIKTA XVI. NA KSAVERU SE UBRZANO GRADI
|
Mala zemlja za velike biskupske dvore
|
Gradnja zgrade HBK financira se iz inozemstva, kaže Adalbert Rebić, kojem nije poznato da igdje u Europi, među malim narodima postoji tako velika zgrada biskupske konferencije
|
|
 ZAGREB Ostala su tri i pol mjeseca do dolaska pape Benedikata XVI. u Hrvatsku i točno toliko još imaju mnogobrojni radnici na gradilištu na zagrebačkom Ksaveru da dovrše novu zgradu Hrvatske biskupske konferencije (HBK). Tijekom jučerašnjeg dana taman su počeli postavljati dugačke mramorne ploče teške 300 kilograma, kreirajući stepenište koje će se protezati od ulice do ulaza. Površina iznad ulaza već je do polovice obložena tzv. oniksom, vrlo tankim pločama prozirnog kamena koji se lijepi na staklo i kroz kojeg prolazi svjetlo pa se na tom svjetlu vidi struktura kamena. Upravo je korištenje materijala poput mramora i oniksa ponovno aktualiziralo pitanja je li Katolička crkva, u kriznim vremenima, trebala odustati od luksuznih rješenja i izgradnje velebnog zdanja u kojem će ubuduće biti smješten ne samo HBK u užem smislu riječi, već i druga tijela i institucije pod ovlašću biskupske konferencije, poput agencije IKA te Hrvatskog katoličkog radija. Nakon što je jedan tjednik otvorio to pitanje, u HBK su ostali suzdržani. Ne žele, kažu, komentirati napise.
Činjenica koja bi mogla zanimati javnost svakako je ukupna cijena izgradnje te način financiranja. Ranije se spominjalo da bi zgrada mogla koštati nešto više od 60 milijuna kuna, mada su tijekom gradnje zasigurno nastali i novi troškovi. Nešto novca mogle su »progutati« i navodne preinake arhitektonskog projekta Nenada Fabijanića, no je li do njih stvarno došlo i u kojoj mjeri nismo uspijeli doznati budući da ni u HBK ni sam Fabijanić o cijeloj stvari ne žele pričati. Što se financijera tiče, dosad se govorilo da se uglavnom radi o donacijama te da je najveći donator talijanska biskupska konferencija.
– Novac koji je namijenjen za gradnju te zgrade dolazi, koliko mi je poznato, iz Europe, najviše iz biskupske konferencije Italije koja se obvezala pomoći HBK u izgradnji zgrade. Tako da time ne trpi proračun ni ljudi, nego naprotiv, postoji korist za naše radnike i naša poduzeća, kaže teolog Adalbert Rebić, dodajući da je »doba krize dobro za gradnju jer time Crkva pomaže uposliti graditeljstvo«. No, osim pozitivne strane gradnje zgrade, Rebić upozorava i da drugu stranu priče.
– Vjernici će se sigurno pitati je li uistinu Crkvi potrebna tako velika zgrada za jednu njezinu ustanovu kao što je biskupska konferencija, istaknuo je Rebić, dodavši da mu nije poznato da igdje u Europi, »među malim narodima postoji tako velika zgrada« biskupske konferencije.
Izvor NOVI LIST
|